Predavanje je obuhvaćalo uvodni dio gdje su učenici naučili nešto o građi i razlikovanju kukaca, te dio predavanja o leptiru močvarnom plavcu.

U Hrvatskoj je ova vrsta prvi put zabilježena tek 2004. godine u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a 2012. godine zabilježen je kao nova svojta leptira za faunu Papuka. Osim na Papuku, močvarni plavac zabilježen je samo u Nacionalnom parku Plitvička jezera te u Grubišnom polju.
Ovaj leptir dolazi samo na određenom tipu staništa – vlažnim livadama na kojima raste njegova biljka hraniteljica plućna sirištara (Gentiana pneumonanthe L.), ili rjeđe šumska sirištara (Gentiana asclepiadea L.), te na kojima su prisutni mravi domaćini, roda Myrmica. Odrasli močvarni plavci pojavljuju se tijekom srpnja i kolovoza kada nakon oplodnje polažu jaja na biljku hraniteljicu. Nakon desetak dana iz jajašaca izlaze male gusjenice koje se uvlače u cvjetni pup, gdje se hrane dijelovima biljke. Nakon otprilike tri tjedna u toplo predvečerje, kada je aktivnost mrava najveća, gusjenica progrize svoj put kroz cvijet i na svilenoj niti spusti se na tlo. Na stražnjem dijelu svog tijela ona izlučuje slatku tekućinu koja privlači mrave, koji ju zbog toga odnose u svoj mravinjak. U mravinjaku se radnici mrava prema gusjenici ponašaju kao prema vlastitim ličinkama – hrane ih i čiste. Kao ličinke, gusjenice u mravinjaku provode sedam do osam mjeseci te se u proljeće zakukulje blizu izlaza iz mravinjaka. Nakon mjesec dana, najčešće u srpnju, iz kukuljice izlijeću odrasli leptiri. (www.papukgeopark.com).
U Republici Hrvatskoj močvarni Plavac je kritično ugrožena svojta leptira te je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) strogo zaštićen.
Glavni cilj ove zanimljive edukacijske sekcije bio je popularizacija znanosti, posebice biologije među učenicima, zaštita prirode te ujedno i upoznavanje posebitosti našeg kraja. Zahvaljujemo se studenticama i udruzi BIUS što su nas odabrali za svoje domaćine, i nadamo se ponovnom susretu sljedeće godine.

Maja Barić, prof.