Od 5. kolovoza do 30. prosinca 1871. August Šenoa na stranicama Vienca objavljivao je u nastavcima Zlatarovo zlato, svoj Roman iz prošlosti zagrebačke, prvi hrvatski povijesni roman koji tematizira borbu između građana i feudalca na Kaptolu i u Medvedgradu isprepletenu ljubavnom pričom između dvoje mladih sa zaraćenih strana, plemića Pavla Gregorijanca i građanke Dore Krupićeve.

Projekt je trajao mjesec dana, simbolički, počevši od 14. studenoga (Šenoin rođendan) do 13. prosinca (Šenoina smrt). Aktivnosti su započele gledanjem dokumentarnog filma Šenoino doba. Učenicima su podijeljeni zadatci u parovima s naglaskom na interdisciplinarni pristup i kreativno stvaralaštvo na temu romana Zlatarovo zlato. Od zanimljivosti/anegdota iz Šenoine biografije, preko prikaza povijesne i ljubavne fabule, izdvajali su Šenoine mudre misli i oslikavali ih na grafitima, snimili videonajavu za čitanje romana, sastavili njemačko-hrvatski i latinsko-hrvatski rječnik s leksemima iz romana, osmislili društvene igre, uočili međupredmetnu povezanost s Kemijom (kemijske elemente i legure koji se spominju u romanu, u autorovu imenu uklopili u kviz), oživjeli Doru (kip), a kao šlag na kraju, počastili se paprenjacima koje su sami izradili i to prema Magdinu receptu.

Kolače nikako nismo mogli zaobići jer da nije bilo njih, ne bi bilo ni Šenoe. Naime, Šenoin otac bio je slastičar (sladopek) čijim je kolačima bio očaran zagrebački biskup Aleksandar Alagović i koji ga je nagovorio da se doseli u Zagreb. S obzirom na svoje češko-slovačko-njemačko porijeklo, nije dopuštao sinu da uči hrvatski jezik, ali mu se Šenoa odupro i postao jednim od najznačajnijih hrvatskih pisaca.

Uz pozitivne dojmove i evaluaciju svih aktivnosti i projekta, učenici su odali počast hrvatskom velikanu, klasiku hrvatske književnosti, čiji se utjecaj osjeća do danas.

Uz pozitivne dojmove i evaluaciju svih aktivnosti i projekta,  izložbu stvaralačkih radova (pano na školskom hodniku), učenici su odali počast.
 

Željka Orban, prof.