Ispitivanju je pristupilo 86 učenika 1. i 2. razreda ekonomije i opće gimnazije. Istraživanje je provedeno od 2. do 6. svibnja na nastavi informatike u digitalnom alatu Forms.

Cilj istraživanja je prikupiti informacije  o razmišljanjima  učenika usmjerene ka prepoznavanju lažnih vijesti i dezinformacija, svjesnosti o opasnostima informiranja preko društvenih mreža, prepoznavanju nepouzdanih portala informiranja, stavovima oko prosljeđivanja nepouzdanih informacija na mreži, svjesnosti o posljedicama lažnih vijesti na djecu, mlade i građane te našu odgovornost pri prosljeđivanju nepouzdanih i neprovjerenih  informacija na mreži.

Rezultate  odgovore učenika dobivene ispitivanjem pogledajte u nastavku:

Analiza provedenog ispitivanja učenika dovela je do sljedećeg zaključka:

Mladi prepoznaju važnost medijskog obrazovanja.  96 % učenika je svjesno da se fenomen lažnih vijesti pojavljuje i u vjerodostojnim medijima, njih 86% poznaju da se lažne vijesti u pravilu proizvode namjerno ili s točno određenim ciljem te 95 % učenika smatra da lažne vijesti mogu oblikovati javno mnijenje te utjecati na izborne procese. Gotovo svi (98%)  znaju da je vrlo često razlog kreiranje lažnih vijesti i širenje dezinformacija preko društvenih mreža zarada pojedinca ili grupe.  65% učenika su svjesni da kada se jednom razotkrije lažna vijest ona i dalje utječe na stavove i uvjerenja ljudi no podijeljenog su mišljenja oko pitanja: Kada se utvrde neke lažne vijesti one nestaju brže nego one za koje se ispostavilo da su točne? Iako to nije istina 52% učenika misli da je.

Zanimljivo je da veliki broj mladih (44%) imaju jednako povjerenje u tradicionalne izvore informiranja (dnevne novine, radio, televizija) kao i u društvene mreže, iako su svjesni (94%) da  malo ljudi provjerava autentičnost neke snimke koja se širi preko društvenih mreža, te da su mladi skloni prenositi vijesti i informacije koje nisu provjerili (99%).  93% mladih smatra da  društvene mreže medijima iako razlikujemo pojam društveni mediji i društvene mreže što nije isto. Osim toga, 86% učenika zna da Wikipedija nije pouzdani izvor informiranja ali ipak  prvo posežu za informacijom koju im nudi Wikipedija pri kreiranju nekog digitalnog sadržaja. Da svaka informacija kojoj smo izloženi dugoročno može utjecati na naše stavove i ponašanje potvrdilo je 81% mladih.

Ovo istraživanje poslužilo je pri odabiru tema, sadržaja i aktivnosti za  obilježavanje Dana medijske pismenosti. Rezultati ispitivanja učenika potaknuli su nas da odaberemo edukacije i radionice o kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja i prepoznavanja lažnih vijesti i dezinformacija, koje će se provesti s učenicima u našoj školi od 9. do 13. svibnja.

Istraživanje je pripremila, provela i analizirala profesorica informatike Ksenija Rastija.

Autorica: Ksenija Rastija, prof.