Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora je projekt koji se ostvaruje u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i saborske Službe za građane. Namjera je projekta upoznati učenike s radom Hrvatskoga sabora, procesom donošenja zakona, postupanjem u skladu s Poslovnikom i Dnevnim redom, pisanjem amandmana te glasovanjem, radi osvješćivanja poveznice između nacionalnih politika i organizacije društva i države.
Tema ovogodišnje sjednice je nastavak prošlogodišnje - zapošljavanje mladih, ali ovaj put s naglaskom na fondove EU.
Učenike je za sjednicu proteklih mjesec dana pripremao profesor Zorislav Jelenčić uz svesrdnu podršku ravnatelja Darka Špoljarića.
Učenici su proučavali dostupne materijale i pisali govore koje je zatim pregledala voditeljica saborske Službe za građane Ružica Šimunović te odabrala 25 govora za samu sjednicu (broj i duljina govora te samo trajanje sjednice bilo je ograničeno za razliku od prave sjednice). Učenici su također bili podijeljeni po Klubovima zastupnika, ali su klubovi imali imena istaknutih ličnosti iz hrvatske povijesti, tako su primjerice Slatinčani pripadali Klubu zastupnika Nikole Šubića Zrinskog.

Zahtjevna tema i konstruktivni prijedlozi

O europskim fondovima i njihovoj ulozi u zapošljavanju mladih malo znam kao i većina mojih vršnjaka. Naša neinformiranost i neznanje stavljaju nas u težak položaj jer ne znamo koje nam prednosti nudi EU, a kao posljedica toga javlja se i nemogućnost iskorištavanja tih prednosti i potencijalnog napretka. Smatram da bi se prvi korak trebao dogoditi u školstvu. Slušamo mnogo o povijesti, ali vrlo malo znamo kako mi mladi možemo profitirati od Europske unije. Problem bi se mogao riješiti uvođenjem građanskog odgoja u sklopu kojega bi učili o tome. Trebalo bi postojati mjesto gdje bi običan "mali" čovjek mogao dobiti odgovor kako pokrenuti posao - ustvrdila je zastupnica Ana Peterfaj.

Učenici su također navodili primjere uspješnog povlačenja sredstava iz fondova EU. Tako je zastupnica Katja Živković navela jedan od rijetkih primjera s našeg područja - projekt SWEET koji je u potpunosti financiran bespovratnim sredstvima EU u iznosu 150.000 eura čime se ostvarilo opremanje laboratorija za analizu tla, 12 ha pokusnih polja i financiranje pola plaće za tri djelatnika.

Učenički sabor imao je i dva odbora: Odbor za gospodarstvo, a slatinska zastupnica Monika Majdandžić je bila izvjestiteljica Odbora za obrazovanje znanost i kulturu.
Ona je u svom dojmljivom govoru iznijela niz konstruktivnih prijedloga: Postoji potreba uspostave novog nacionalnog fonda za projekte mladih, prvenstveno za projekte samozapošljavanja mladih. Zašto je on i više nego potreban? Naime, što više mladih sudjeluje u natječaju za sredstva EU, to je veća konkurencija i manje šanse kako će baš vaš projekt biti odobren i financiran. Važno je naglasiti kako mnogi projekti zadovoljavaju kriterije, no samo je nekolicina najboljih financirana.
Ostali su stavljeni na „listu čekanja“, tj. bit će financirani ako neki od bolje rangiranih projekata odustane od sudjelovanja. Mnogo kvalitetnih projekata nije dobilo financijska sredstva te su mnogi hvalevrijedni projekti doslovno propali. Uspostavom novog nacionalnog fonda otvorila bi se mogućnost provedbe tih kvalitetnih projekata. Dakle, uopće ne bi postojala birokracija vezana za ocjenjivanje projekata, već bi na temelju ocjena Agencija za mobilnost i programe EU novi fond financirao projekte.
Time bi svi bili na dobitku, a sve bi više mladih bilo uključeno u razne projekte. Sada dolazimo do problema financiranja fonda. Postoji više načina, ali ja nudim potpuno novi način. Naime, sve je više učeničkih servisa te će uskoro svaka županija imati svoj servis. Učenici u takvim servisima rade za razne poslodavce, dok 10% njihove zarade ide učeničkom servisu. Moj je prijedlog da ubuduće učeničkom servisu ide 5%, dok bi preostalih 5% išlo u fond za financiranje projekata mladih. Također, jedinice lokalne i regionalne samouprave bi svojim novcem trebali dodatno poticati projekte s njihovog područja koji su značajni za razvoj mladih i civilnog društva. Na taj će način i dosad zapostavljena mjesta i područja dobiti mogućnost realizacije projekata za učenike i mlade. Sljedeći način financiranja jest usmjeravanje novca od poreza na igre na sreću u taj fond. Ova tri načina bi zasigurno bila efikasna i na taj bi način sve više mladih postalo korisnicima projekata namijenjenih upravo njima.

Propuštena prilika

Nakon sat i pol slušanja uglavnom sličnih govora učenički zastupnici su se malo opustili i počeli ponašati poput pravih zastupnika. Tako je propuštena prilika da u završni dokument Prijedlog provedbenih mjera za stjecanje kompetencija za konkurentnost na tržištu rada korištenjem sredstava Europske unije uđe amandman slatinske zastupnice Ane Brtan u kojem ona predlaže: U Zakonu o mladima odrediti postotak proračuna koji bi općine, gradovi, županije i država odvajati u Fond za financiranje projekata mladih. Fond i kriteriji za projekte organizirali bi se prema uzoru na fondove Europske unije. Važnu ulogu u procesu odabira projekata imao bi Savjet mladih u lokalnim sredinama. U slučaju prijave više projekata koji zadovoljavaju kriterije, sredstva bi se raspodjeljivala razmjerno. Ukoliko nema prijavljenih projekata ili nema projekata koji zadovoljavaju kriterije, sredstva bi se prebacivala za sljedeće razdoblje. Iz nepoznatih razloga amandman nije dobio potreban broj glasova, što pokazuje da demokracija zahtijeva informiranost i odgovornost.
Na početnom dijelu sjednice sudjelovao je i Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora koji je pohvalio zastupnike naglasivši da su vodili puno konkretnije i argumentiranije rasprave od sabornika u nesimuliranom parlamentu.
Osim navedenih na simuliranoj sjednici sudjelovali su i sljedeći slatinski gimnazijalci: Andrea Gregurić, Antonio Pejazić, Ivan Jelenčić, Marija Žagar, Monika Klier i Višnja Šljivac.

Dojmovi učenika

Bilo je to zaista lijepo iskustvo, pogotovo za mene koji želim studirati politologiju. - Antonio Pejazić, 4. razred gimnazije.
Iako nismo bili pravi zastupnici, niti je naša sjednica bila prava, dobili smo spoznaju kako je sjediti u zastupničkim stolicama i baviti se političkim temama koje su od velike važnosti za Hrvatsku i njezine stanovnike. Imali smo dobre ideje, šteta što je sve to bila simulacija. Možda će jednog dana netko od nas sjediti tamo kao pravi zastupnik i sjetiti se svega što smo predložili, a možda i nešto promijeniti. - Ana Brtan, 3. razred gimnazije
Ovaj posjet Saboru i sudjelovanje na sjednici bio je odličan uvod u ono što nas čeka sljedeće godine, tj. predmet Politika i gospodarstvo. Smatram da je bitno da svaki građanin bude osviješten o zakonodavnim tijelima i ljudima koji donose zakone ove države te je ovo odličan i vrlo zanimljiv način da mladi ljudi steknu znanje upravo o toj temi. - Monika Klier, 3. razred gimnazije

Govore učenika na drugoj simuliranoj sjednici Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola pročitajte u dokumentu Govori.

Ostale fotografije pogledajte u albumu Simulirana sjednica Hrvatskog sabora.