Dani medijske pismenosti – istraživanje i radionice: DRUŠTVENE MREŽE - IZVOR INFORMIRANJA MLADIH
Autor: Sandra Bošnjak, 7. 5. 2021.
U tjednu od 26. – 30. travnja učenici strukovne škole zanimanja ekonomist i učenici opće gimnazije od 1. do 3. razreda obilježili su Dane medijske pismenosti na blok satu nastave informatike. Aktivnosti obilježavanja medijske pismenosti s učenicima je vodila i osmislila profesorica Ksenija Rastija. Provedeno je istraživanje putem ankete s učenicima od 1. do 3. razreda o navikama korištenja društvenih mreža kao izvoru informiranja.
Cilj ankete bio je dobiti povratnu informaciju o navikama korištenja društvenih mreža i pametnih telefona među učenicima, doznati smo koliko su svoje slobodno vrijeme ispunili društvenim mrežama i jesu li s vremenom postali ovisni o njima. Istraživanja je pokazalo koliko naši učenici koriste društvene mreže, što na njima točno rade, koriste li ih i tijekom druženja s prijateljima te kakva je njihova samoprocjena ovisnost o društvenim mrežama.
Anketi je pristupilo 107 učenika, a istraživanjem smo dobili sljedeće rezultate:
.png)
Na pitanje koje društvene mreže koriste najčešće kao izvor informiranja čak 105 (98%) učenika je navelo da je Instagram najzastupljenija društvena mreža koju koriste a 85 (79%) da je nakon Instagrama najzastupljeniji Snapchat, dok je svega 20 (18%) učenika prednost dalo Facebook društvenoj mreži. Zanimljivo je da su tijekom razgovora na nastavi istaknuli kako je Facebook društvena mreža za „starce“ (pri tome su mislili na roditelje, djedove i bake) ali ne i za mlađu populaciju.
.png)
Učenici u podijeljeni oko toga koliko vremenski provode dnevno na društvenim mrežama: njih 38 (35%) odgovorilo je kako provodi više od tri sata dnevno i to je zapravo i najveći postotak učenika, dok 30 (28%) učenika provodi dva do tri sata a njih 28 (26%) jedan do dva sata. Najmanji broj učenika, njih svega 12 (11%) provode dnevno manje od jedan sat na društvenim mrežama.
.png)
Na pitanje odlaze li prije spavanja na društvene mreže potvrdno je odgovorilo 98 (91%) učenika a samo 9 učenika ili 9% je reklo da to ne čine.
.png)
Na pitanje informiraju li se na društvenim mrežama potvrdno je odgovorilo 104 (97%) učenika, a svega 3 učenika ili 3% njih to ne čine preko društvenih mreža.
.png)
Pitanje koje se odnosila se na samoprocjenu učenika o njihovoj ovisnosti o društvenim mrežama i mobitelu pokazalo je da ipak najviše učenika, njih 54 (51%), misli kako društvene mreže koriste u normalnim količinama, dok se 30 učenika (27%) smatra ovisnim o društvenim mrežama. Što se tiče ovisnosti o mobitelu, 64 učenika (59%) smatra da su ovisni o mobitelu, a svega 5 učenika ili 4% smatraju da uopće nisu ovisni o mobitelu.
Zaključak istraživanja:
Prema dobivenim rezultatima istraživanja i razgovorom na nastavi informatike uočeno je da su učenici svjesni svoje potrebe za mobitelom koja sve više prelazi u ovisnost ali i praćenje društvenih mreža također. Priznaju da ne mogu odoliti da svako malo ne zavire vidjeti što ima novo na društvenoj mreži, tko im je zapratio objave, te tko je objavio nešto što ne žele propustiti. Također priznaju da se tako ponašaju i ostali mladi u njihovom društvu i da su osnovni izvor njihovog informiranja društvene mreže.
Osim provedene ankete pogledani su i video materijali o ulozi i važnosti društvenih mreža u životu mladih te smo proveli radionice s ciljem prepoznavanja lažnih vijesti te ukazali na važnost kritičkog promišljanja o dobivenim informacijama i obazrivost pri prosljeđivanju istih dalje na mreži.
Učenici 2. razreda u okviru predmetnog kurikuluma kreirali su ankete i kvizove iz područja medijske pismenosti u alatu Forms, ispunjavali ih te prezentirali dobivene rezultate, a učenici 1. i 3. razreda, kroz aplikaciju vizualnog programiranja Scratch, kreirali su kvizove o medijskoj pismenosti u timovima kroz nastavnu temu programiranje koja se trenutno obrađuje prema kurikulumu.
Radovi naših učenika iz područja medijske pismenosti pogledajte u nastavku.
Pripremila: Ksenija Rastija, prof.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje glasi: „Investiraj u naš planet“. Učenici naše škole na panou su zorno prikazali posljedice utjecaja čovjeka na naš planet te predložili konkretne aktivnosti koje možemo i trebamo poduzeti. Materijale za pano prikupili su učenici: Tereza Đorđević (2.a) , Anamaria Jokić (3.a), Valentino Đumlija (3.a), Ines Schweigert (4.b) dok su u izradi panoa sudjelovale učenice: Lana Kovačević (3.a), Gabriela Kovačević (3.a), Ines Schweigert (4.b) i Izabela Štimac (4.b). Mentor učenicima je profesorica Dragana Medved.
.jpg)
